Šta je Snouden otvorio kao temu
Snoudenov slučaj je značajan jer je u centru pažnje bio nadzor u informacionim sistemima i način na koji se podaci prikupljaju i koriste. U javnosti se najviše pričalo o “praćenju”, ali je za informatiku važnije pitanje šta sistemi zapravo beleže.
- da se prikupljaju podaci o komunikaciji u velikom obimu
- da metapodaci mogu da otkriju obrasce ponašanja
- da pristup podacima zavisi od pravila i privilegija u sistemu
Kratka hronologija (2013)
Bez ulaska u detalje, događaji se mogu predstaviti hronološki, jer је то najjednostavniji način da se razume kako je tema postala globalna.
- iznošenje informacija u javnost i početak šire rasprave
- rasprava o merama nadzora i ulozi institucija
- povećano interesovanje za šifrovanje i zaštitu podataka
Vrste podataka u sistemima
U praksi je bitno razlikovati sadržaj, metapodatke i tehničke podatke. Čak i bez čitanja sadržaja, metapodaci mogu da otkriju mnogo.
| Vrsta podatka | Primer | Šta može da otkrije |
|---|---|---|
| Sadržaj | tekst poruke, fajl | direktne informacije |
| Metapodaci | vreme, kontakti, učestalost | veze i obrasce ponašanja |
| Tehnički podaci | IP adresa, uređaj | izvor pristupa i bezbednosne indikatore |
Šta to znači za informatiku
Za informatiku je važno da se sistemi projektuju tako da postoji kontrola pristupa, evidencija aktivnosti i sigurni kanali komunikacije. To su konkretne tehničke mere koje smanjuju rizik zloupotrebe podataka, bez obzira na to da li je sistem mali ili veliki.