Automatizovano trgovanje predstavlja primenu računarskih sistema i matematičkih modela u finansijskim tržištima, a posebno u svetu kriptovaluta. Prvi ovakvi sistemi pojavili su se još sedamdesetih godina dvadesetog veka, kada su korišćeni na klasičnim berzama akcija i deviza. Ti rani algoritmi bili su jednostavni i oslanjali su se na osnovne tržišne signale.
Sa pojavom kriptovaluta, pre svega Bitcoin-a, nastaju i prvi kripto trading botovi. U početku su analizirali isključivo grafikе cene i vremena, dok je kasniji razvoj programskih interfejsa (API) omogućio primenu složenijih strategija i automatizovano izvršavanje trgovačkih odluka.
Danas se najčešće koriste četiri osnovne vrste trading botova:
Najsavremeniji botovi koriste algoritme veštačke inteligencije koji, pored cena, analiziraju i globalne događaje, vesti i ponašanje tržišta, čime omogućavaju preciznije i brže donošenje odluka.
Automatizovano trgovanje je postalo posebno vidljivo u kriznim situacijama, kada su brze reakcije algoritama imale veliki uticaj na tržište. Iako ovi sistemi mogu doneti značajnu dobit, njihova upotreba otvara i etička i bezbednosna pitanja, kao i potrebu za razumevanjem ograničenja matematičkih modela.
Primena računara, matematike i veštačke inteligencije u kripto trgovanju predstavlja jedan od najjasnijih primera savremene primene informatike u finansijama. Očekuje se da će dalji razvoj mašinskog učenja i algoritamskog trgovanja imati sve veću ulogu u oblikovanju budućih finansijskih tržišta.
Kompletan akademski rad izrađen u LaTeX-u dostupan je na sledećem linku:
📄 Automatizovano kripto trgovanje i veštačka inteligencija (PDF)